Građansko i krivično pravo na granici oduzimanja imovinske koristi i imovinskopravnog zahteva
DOI:
https://doi.org/10.5937/crimen2503383TKljučne reči:
imovinskopravni zahtev, oduzimanje imovinske koristi, naknada štete, krivični postupak, parnični postupakApstrakt
Ovaj rad istražuje složeni pravni odnos između građanskog i krivičnog prava u kontekstu oduzimanja imovine i imovinskopravnih zahteva u Hrvatskoj. U središtu analize nalazi se poređenje dva pravna instituta: zahteva za naknadu štete, odnosno imovinskopravnih zahteva (koji se obično podnose u parničnom postupku ili kao adhezioni zahtev u okviru krivičnog postupka) i oduzimanja imovinske koristi (mere krivičnog prava sui generis). Autorka ispituje njihovu pravnu prirodu, svrhu i međusobne razlike. Rad počinje kontekstualizacijom adhezionog postupka, koji omogućava krivičnom sudu da odlučuje o zahtevima građanskopravne prirode, kao što je naknada štete. Krivični sud može odrediti oduzimanje imovinske koristi u korist države, dok oštećeni istovremeno potražuje isti iznos kao naknadu štete, što potencijalno dovodi do situacije u kojoj se od okrivljenog dva puta potražuje isti iznos. Kroz pravnu analizu i studije slučaja, posebno na primeru krivičnog dela pronevere, rad pokazuje kako sudske odluke mogu nenamerno omogućiti ili onemogućiti naknadu štete usled pogrešnog tumačenja pravne prirode imovinske koristi u odnosu na naknadu štete. Lutanje sudova u primeni pravnih principa, kao što je res judicata, pravila litispendencije i zabrane dvostruke naknade (double recovery) ukazuje na postojanje praznine u sudskom razumevanju. Ključna je razlika u svrsi ova dva instituta: imovinskopravni zahtev usmeren je na vraćanje oštećenog u pređašnje stanje, dok je oduzimanje imovinske koristi usmereno na sprečavanje protivpravnog bogaćenja i ima kazneno-preventivnu funkciju. Iako se materijalno mogu preklapati, njihov pravni osnov je različit. Štaviše, hrvatski sudovi su dužni da oduzmu imovinu stečenu krivičnim delom, bez obzira na to da li je oštećeni tražio građansku naknadu. Ukidanjem Posebnog zakona o oduzimanju imovinske koristi 2017. godine, oštećenom je ukinuto pravo na naknadu iz oduzete imovine. Na kraju, rad poziva na harmonizaciju sudske prakse i jasnije zakonsko uređenje, radi sprečavanja preklapanja pravnih ishoda, zaštite prava oštećenih i obezbeđenja dosledne primene pravde
Downloads
Reference
Bačić, Franjo, and Šime Pavlović. Komentar Kaznenog zakona. Zagreb: Organizator, 2004.
Galiot, Mijo, and Vanesa Brizić Bahun. “Položaj oštećenika u adhezijskom postupku.” In Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, edited by Dalibor Rittossa et al., 451–69. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, 2021. https://doi.org/10.30925/zpfsr.42.2.11
Galiot, Mijo, and Vanesa Brizić Bahun. “Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva.” In Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, edited by Dalibor Rittossa et al., 967–99. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, 2022. https://doi.org/10.30925/zpfsr.43.3.13
Grubišić, Ines. “Imovinskopravni zahtjev prema okrivljeniku odgovornoj osobi kada je kaznenim djelom pribavio imovinsku korist za pravnu osobu.” In Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, edited by Dalibor Rittossa et al., 741–60. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, 2014.
Ivičević Karas, Elizabeta. “Kaznenopravno oduzimanje nezakonito stečene imovinske koristi.” Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 14, no. 2 (2007): 673–94.
Ivičević Karas, Elizabeta. “Utvrđivanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom primjenom bruto ili neto načela s obzirom na pravnu prirodu mjere (proširenog) oduzimanja imovinske koristi.” Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 17, no. 1 (2010): 191–210.
Klarić, Petar, and Martin Vedriš. Građansko pravo: opći dio, stvarno pravo, obvezno i nasljedno pravo. Zagreb: Narodne novine, 2008.
Marušić, Vanja, Marija Vučko, and Mirta Kuštan. “Oduzimanje imovinske koristi i privremene mjere osiguranja s posebnim osvrtom na trajanje mjera i poteškoće u praksi.” Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu 27, no. 2 (2020): 471–96.
Nikšić, Saša. “Imovina u građanskom pravu.” In Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, edited by Tamara Karlović et al., 1599–1633. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, 2012.
Novoselec, Petar, and Igor Martinović. Komentar Kaznenog zakona. Knjiga 1: Opći dio. Zagreb: Narodne novine, 2019.
Petranović, Milan. “Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom.” In Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva. Zagreb: Inženjerski biro, 2000.
Tripalo, Dražen, and Tomislav Brđanović. Imovinskopravni zahtjev, odluka o imovinskopravnom zahtjevu, oduzimanje imovinske koristi i privremene mjere osiguranja – teorijski i praktični aspekti za suce i državne odvjetnike – Priručnik za polaznike/ice. Zagreb: Pravosudna akademija, 2023.
Turković, Ksenija, Petar Novoselec, Velinka Grozdanić, Anita Kurtović Mišić, Davor Derenčinović, Igor Bojanić, Maja Munivrana Vajda, Marin Mrčela, Sanja Nola, Sunčana Roksandić Vidlička, Dražen Tripalo, and Aleksandar Maršavelski. Komentar Kaznenog zakona i drugi izvori novoga hrvatskog kaznenog zakonodavstva. Zagreb: Narodne novine, 2013.
Šago, Dinka, and Marija Pleić. “Adhezijsko rješavanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku.” In Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, edited by Dalibor Rittossa et al., 967–99. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, 2012.
Vedriš, Martin, and Petar Klarić. Građansko pravo, Opći dio, stvarno pravo, obvezno i nasljedno pravo. Zagreb: Narodne novine, 2003.
Downloads
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2025 Silvija Tripalo
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava i daju časopisu pravo prvog publikovanja rada, što omogućava drugima da dele rad uz priznanje autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
