SVOJINA U LOKOVOJ I HEGELOVOJ TEORIJI

Apstrakt

Svojina je osnovna kategorija prava, ekonomije i politike. Ali, je li ona i filozofsko pitanje? Gotovo da nema značajnog filozofa koji nije o svojini, više ili manje sistematski, pisao: Platon, Aristotel, Akvinski, Hobs, Lok, Hjum, Ruso, Kant, Hegel, Marks, DŽ. S. Mil. Ipak, u teoriji do danas nije postignuta saglasnost o tome da je svojina sama za sebe filozofsko pitanje. Rols je npr. smatrao da nije, i da je treba, kao praktično pitanje, riješiti na temelju opštijih principa kao što je princip pravde.

Ako i nije u fokusu opšte filozofije, svojina je ipak eminentno pitanje političke i pravne filozofije. Glavni problemi na koje treba odgovoriti su pitanja o porijeklu, prirodi, funkciji i opravdanju svojine, kao i pitanje o najpogodnijem obliku, odnosno sistemu svojine u društvu. Na sva ova pitanja može se odgovoriti samo tako što će se svojina dovesti u vezu sa čovjekom i prirodom njegovih potreba na koje ona i treba da odgovori. Takvo razmatranja o svojini su bitno filozofskopravna. Cilj ovog rada je da istraži i izloži kako su na neka od glavnih pitanja odgovorili Lok i Hegel, čije su teorije svojine među sobom vrlo različite, a u pojedinim tačkama direktno suprotne. Autor će onda nastojati da ih uporedi u tačkama sticanja i razilaženja i da u svjetlu ovih teorija razmotri u zaključku vječno aktuelno pitanje o svojini: pitanje imovinske nejednakosti.